Besplatna savjetodavna pomoć

Projekt financiran sredstvima EU.
Ove web stranice izrađene su uz pomoć Europske unije. Njihov sadržaj isključiva je odgovornost Udruge za rad s mladima Breza i ne odražava nužno gledišta Europske unije.
Nositelj projekta:
Partneri u projektu:
Suradnik u projektu:

Centar za socijalnu skrb Osijek
Ugovorno tijelo:

sudjelovanje u međunarodnim mrežama:

www.donauwandel.eu
www.solidar.org

Vježba 1 – grupno iskustvo

1) Koje znakove pregorijevanja prepoznajete kod kolega u svojoj radnoj sredini ili kod sebe osobno? Načinite popis.
nestrpljivost, cinizam, netolerancija, nezainteresiranost, odsutnost, gubitak energije, odugovlačenje, ravnodušnost, verbalna agresivnost, povlačenje u sebe, zamjena pojmova / riječi, burno reagiranje, malaksalost, umor, glavobolja, preokupiranost poslom, neorganiziranost, želja za alkoholom, pušenje, fizički kolaps, fizička i emocionalna iscrpljenost, distanciranost (kolega na poslu, prijatelja i obitelji), hiperaktivnost, gubljenje vremena na detalje, pretjerani perfekcionizam, frustriranost, nerealnost u procjenama, osjećaj da fali ljudi

KORAK PO KORAK DO PRAVOG UČENJA
Većina učenika uči kod kuće. Zbog toga je vrlo važno organizirati najbolje moguće uvjete učenja. Prije svega važno je imati mir i da te nitko ne smeta. Bilo bi dobro ako možeš imati svoje stalno mjesto gdje učiš, a svakako bi bilo dobro da to nije mjesto gdje inače radiš i neke druge stvari, na primjer, kada se zabavljaš. Možeš si za učenje, recimo, odrediti jedan stol za kojim ćeš učiti, ili jednu sobu ili prostor kojim hodaš dok ponavljaš, ili neko mjesto izvan kuće na kome učiš kada je lijepo vrijeme. Prije nego kreneš učiti pobrini se da imaš sve knjige, bilježnice i školski pribor koji ti treba za učenje ili ponavljanje određenog predmeta. Drži svoj prostor, na primjer radni stol, urednim tako da možeš koncentrirano raditi i da ti druge stvari ili nered ne odvlače pažnju.

Za bolji uspjeh u učenju jako je važan raspored vremena. Prvo pogledaj koje tvoje osobine, navike ili stvari u tvome okruženju, koje te ometaju u ostvarivanju cilja vezanog uz učenje. Pogledaj kada se ustaješ, što prvo činiš nakon toga, kako ti prolazi prijepodne, što radiš nakon ručka, poslijepodne i navečer. Kada budeš analizirao svoj dan vidjet ćeš da sigurno ima mjesta za dodati neke aktivnosti ako tako odlučiš. Napiši si na papir stvari za koje trebaš naći vremena u jednom danu. Napiši si raspored dana, a potom i tjedna. Tjedni raspored, primjerice, napraviš ovako: Prvo u raspored upišeš sve termine koji su već sigurni i dogovoreni kao: boravak u školi, trening, posjet zubaru i slično. Nakon toga u dnevni raspored, u vrijeme koje ti je preostalo, stavljaš sve druge aktivnosti poput: pisanja zadaće, učenja, zabave i slično. Kada počneš provoditi raspored pratiš kako ti ide, te dodaješ ili oduzimaš ono što treba. Dogovori se s nekim od ukućana ili prijatelja da te podrži u provođenju novog rasporeda. Objesi svoj raspored negdje u kući gdje ga svi mogu vidjeti. Važno je da isplaniraš vrijeme za učenje ali i vrijeme kada se odmaraš, opuštaš i zabavljaš. Kada stvari dovedeš u red i počneš se toga reda i pridržavati, i to svakoga dana na isti način, stvari će krenuti na bolje. Kako kaže izreka: Čuvaj red pa će te red i sačuvati.

Postavi sebi ciljeve koji su ostvarivi i dostižni. Dugoročni cilj je nešto na čemu treba duže raditi. Primjerice, želiš iz engleskog imati četvorku na kraju godine. Ako je taj cilj realan (npr. ovisi koji si razred i koliko si truda do tada uložio u učenje engleskog jezika), i želiš se za njega potruditi, postavi sebi kratkoročne ciljeve. Kratkoročni cilj može biti na primjer, poveži se s prijateljem ili prijateljicom koji bolje od tebe znaju engleski i zajedno učite. Nabavi dodatne knjige ili vježbenice.

Za učenje je potrebno raditi i na vlastitoj motivaciji za učenje. Tko od roditelja nije čuo svoje dijete govoriti „ne da mi se“ kada ga upozoravamo neka krene učiti. Riječ „motivacija“ dolazi od latinske riječi movere koja znači „pokretati“. Znači potrebno je prvo – pokrenuti se. Bilo kako i bilo koliko malo. Ustati. Napraviti korak. Sjesti. Uzeti knjigu u ruke. Otvoriti knjigu. Pogledati tekst i slike. Čitati polako riječ po riječ. Motivacija za učenje neće stići ako sjedimo u stolici i čekamo da dođe. Rečenice poput „ja to ne mogu“, „nikada neću uspjeti to zapamtiti“ ili „to me ne zanima“ treba uzbaciti iz riječnika i misli.

Učenje može biti zanimljivo

Možemo reći kako smo nešto naučili tek kada to zapamtimo, točnije kada se svega ponovno možemo sjetiti. Evo što nam i koliko stvarno ostaje u pamćenju: 10% onoga što čitamo, 20% onoga što slušamo, 30% onoga što vidimo, 50% onoga što čujemo i vidimo, 70% onoga što sami izgovaramo i 90% onoga što sami činimo. Ovi podaci odmah daju odgovor kako učiti. Što je više osjetila (sluh, vid, opip, miris, okus), uključeno u učenje to ćemo bolje pamtiti, a još bolje kada glasno izgovaramo ili sve isprobamo u praksi.